|

Taariika 100 K-Drama ɓurɗo moƴƴude mo ɓurti genre, wonti Art

 

Dramaaji koreeji keɓii ɓeydagol keewngol e nder duuɓi capanɗe keewɗi jawtuɗi ɗii, ina peeña e mbaydi pinal aduna. Gaagaa weltaare tan, K-dramas ina walliti e hollirde jamaanu e ƴellitde haala renndo. Jooni noon ɗe ngontii fannu anndaaɗo e nafoore mum naalankaagal winndereyankoore.

E fawaade e ɗuum, tuugnaade e wasiyaaji fedde annduɓe ina heen ƴeewooɓe dingiral e ardiiɓe jaayndeeji, ndeeɗoo jaaynde suɓii ko ‘100 ɓurɓe mawnude e sahaaji kala’, e ƴeewtaade no feewi batte yimɓe, timmal daartol, e batte pinal.

Gila e jamaanu kaŋŋe pinal leñol e kitaale 1990 haa hannde, tawi ina yahdi e jamaanu OTT winndereejo, eɗen cuɓoo e hakkille golle ɗe ngaddata ko maande luggiɗnde e ɓerɗe yiyooɓe, tawa ina njiɗi ƴeewtaade nafoore binndol e nafoore mum en hannde.

 

Nokku 100ɓo: Ñaamen (2013)

Hawrude e nguurndam ñalnde kala galleeji gooto e mukbangs, daartol ngol udditi laawol kesol ngam daartol jowitiingol e nguurndam. Gaagaa dille koyɗe ñaamde, ina yayna no feewi keeriindi e dental yimɓe hannde. Buzz maggal toowngal udditi laawol ngam seppooji baɗɗi faayiida, kadi ko golle piɓondiral toowɗe e mbaydi galle gooto e nder weltaare dingiral. E hawrude e jikkuuji tokoosi e geɗe sirlu, ɗum yaajtini mbaawkaaji diraamaaji cellinɗi.

99. Yiɗde ɓurnde mawnude (2011)

Ndeeɗoo daartol teskinngol, e nder njuɓɓudi pijirlooji, ina hollita giɗli hakkunde neɗɗo mawɗo mo yiɗaa e hoodere mawnde. Kaaldigal teskinngal binndooɓe ɓee e golle teskinɗe ɗe ardiiɓe ɓee mbaɗi ɗee, njiidi, mbaɗti ƴaañde e nder leydi ndii kala. Nde jibinii konnguɗi keewɗi ɗi limotaako, nde hiisetee ko nde ɓooynde, nde tabitini foormula ngam waɗde komediiji njimri jaajɗi e oon sahaa. Ardorde ndee, hollirnde e hakkille mum miijooji jikkuuji yimɓe ɓee e nder nate, ina teskaa, filmo oo dañii weltaare mawnde sabu ƴellitaare jikkuuji mum laaɓtuɗi.

98ɓo. Ko ɗum woni nguurndam am gadanal (2017)

Ndee ɗoo deftere mawnde ina luggiɗi e sukaaɓe, ina yeewta ŋakkeende kisal galleeji e miijooji gooŋɗuɗi e dewgal. E nder miijo dewgal kuuɓtodinngal, ina nanndi e ŋakkeende kisal golle e waylude jokkondiral e nder renndo hannde ngoo. Kaaldigal koyngal kono filosof ngal ina luggiɗi, filmo oo hollitii no feewi mawnugol nder yimɓe ɓee tawa alaa ko ɓuri ɗum ɓuuɓde. Ndee ɗoo golle baɗaaɗe no moƴƴi ina ceerti e doole binndol mum ngam rokkude cuusal wonande wonɓe e caɗeele nguurndam.

Nokku 97ɓo : Innde am ko Kim Sam-soon (2005)

Iwdi: ‘New Classic Project’ Wave ina hollita golle maantiniiɗe gadane ɗee, woni posto gardiiɗo oo taƴaaɗo.

Ngolɗoo gollal maantinngal waɗii senngo e nder renndo Koree, nde holliri jikku debbo jom hakkille e nuunɗal. Jaagorgal, gonngal e manngu debbo karallo e mbaadi goonga e yiɗde, dañii ballal renndo puccitiiɗo. E dow ko ɓuri 50% e limtooji yiyooɓe, nde wayli mbaadi wakilaagu rewɓe e nder dingiral, nde rokki kadi ƴeewndo cemmbinngo lookism. Jaambaraagal binndol ngol ina heddii e teskaade no feewi, tee ina heewi wiyeede ko bible de comedie romantique.

Nokku 96ɓo : laawol Yuna (2014)

Ndee ɗoo deftere mawnde e daartol gollooɓe, waɗnde e nder galle keewɗo yontaaji, ina rokka heen humpito luggiɗngo e nguurndam waasɓe e neɗɗaagal nder mum. Binndol ngol, ngol hollirta e dow deeƴre caɗeele wuurɓe e margeeji ɗii e ballondiral ɓuuɓngal ɓuuɓngal e nder maɓɓe, heɓi ƴeewte keewɗe e juuɗe ƴeewooɓe. Filma oo, mo alaa artifice flashy, ina nanngi mbaydi nguurndam e neɗɗaagu, ina acci heen miijo luggiɗngo. Wonaa haala ɓuuɓka, filmo oo ina ummina naamne teeŋtuɗe jowitiiɗe e ndimaagu aadee, ina addana yiyooɓe ɓee miijo luggiɗngo.

Nokku 95ɓo : Laamɗo dow suudu (2012)

Ndee ɗoo deftere njimri ina hawra e daartol yah-ngartaa e sahaa, ngol duuɓi 300 e sirlu ƴeewndotooɗo sirluuji nguurndam ɓennuɗam. Nde nanngi no feewi mbaydi laamɗo oo e wondiiɓe mum e mbaydi komisariyaagal e jamaanu hannde oo, tawa kadi ina hollita jokkondire tiiɗɗe, ɗe njahdaani e sahaa e nokku. Dense foreshadowing e mbayliigu plot ina ɓeyda ƴoƴre maggal, e episod cakkitiiɗo oo ina acca heen miijo doole. Nde heɓii nafoore e hawrude e geɗe fanniyankooje e giɗli yimɓe, nde sosa mbaydi daartol keeriindi.

Nokku 94ɓo : Yiytude yiɗde (2014)

Ndee ɗoo daartol psychologique romantique ina hollita jiiɓru ɓuuɓndu hakkunde yiɗɓe ɓennuɓe e hannde e goongaaji ɗi ngalaa ɗo tuugii. Nde nanngi e laaɓal luural e miijooji gonɗi e juutde balɗe ummotooɗe so yiɗɓe ɓooyɓe kawritii, nde feeñnina goongaaji rawɗi giɗli tawa alaa ko wayli ɗum. Sifaa yeewtere keeriiɗo oo e kaaldigal jokkondirngal, dañii jokkondire teeŋtuɗe e nder sukaaɓe yiyooɓe. Baawgol binndol ngol e hirjinde miijo e sifaa e mawnugol jokkondiral ina teskaa, ina heddii e deftere janngirnde yeru giɗli goonga.

93. Nayi: Jahgol sahaaji nayi (2013)

Ndee ɗoo deftere mawnde, hollirnde loowdi peewniraandi no feewi tuugiindi e uuraaji jeenay baawɗi yahdude e sahaa, ina hollita no feewi jokkondire sabaabu ɗe naatgol ɓennungol ngol jibini jooni ngol, ina toowna fannu oo e tolno keso. Twists ɗi nganndaaka e ardorde suspenseful keɓii ballal mawngal e yiɗɓe genre. Ndeeɗoo deftere mawnde, toownde dingiral koreeji haa e tolno winndereejo, ina hollita firo hakkille no feewi e ko nde haalata.

Nokku 92ɓo : Koyngal toowngal (2011)

Ndeeɗoo daartol duɗal, to duɗal jaaɓi haaɗtirde naalankaagal, ina hollita caɗeele e mawnugol sukaaɓe yiɗɓe wonde koode ɗe ndartaaki. Hooreejo sanamuuji ɓooyɗi, dingiral ngal waɗii yeewtere teskinnde e yeewtere jimɗi alɗunde. Drama oo hollitii yah-ngartaa e giɗli sukaaɓe e jiyɗe laaɓtuɗe e celluɗe, dañde darnde mawnde e nder Asii fof e wallitde e Wave Koree. E ɓeydude jokkondire hakkunde K-pop e drama, drama oo hollitii mbaawka mum e nder winndere ndee, ina nannga semmbe sukaaɓe.

Nokku 91ɓo : Miss Oh goɗɗo (2016)

Ndee ɗoo deftere mawnde e komedi romantik ina hawra e luural haawniingal hakkunde yimɓe ɗiɗo jogiiɓe innde wootere e nokku fanniyankeewo yiylotooɗo ko arata. Kollirgol gonngol e nder yeewtere ndee e nuunɗal, ngol aldaa e paltoor, addani heewɓe weltaare e cuusal luggiɗngal. Yiyngooji softuɗi e karallaagal keeringal ardorde hollirngal hakkillaaji jikkuuji ɗii ina ceerti, filmo oo ina hollita e mbaydi teskinndi mette e sellinde giɗli. Hit wakiliijo udditnooɗo jamaanu kaŋŋe e nder dille kaɓirɗe, ɗum resondirii no feewi e renndo ngoo.

Nokku 90ɓo : Skandal Sungkyunkwan (2010)

Ndeeɗoo daartol fusiyoŋ, ko e nder Sungkyunkwan mo laamu Joseon, rewi ko e yahdu jaambaaro oo e nder galle sukaaɓe yaayaaɓe e mawnugol sukaaɓe annduɓe Konfusiyanke. E ruttaade e mbaydi daartol aadaaji, nde nanngi sukaaɓe yiyooɓe e sensibilité maggal e yiyngooji mum kaawniiɗi. E nafoore hawrude e nokkuuji ɓooyɗi e sensibiliteeji jamaanu, ɗum yaajtini mbaydi ndii e catapulted ardiiɓe fijooɓe mum haa hoodere. E hawrude e newingol sukaaɓe e mawnugol politik, ɗum wonti yeru e daartol Koree jaajngol.

89. Koɗo fannu (2006)

Ndeeɗoo fijirde welnde ina hollita jiiɓru nduu waɗata caggal nde ronooɓe mawnikiniiɓe keɓi amnesia. Jikkuuji keertiiɗi e kaaldigal teskinngal dañii weltaare ngenndiire e nde o fuɗɗii. No debbo gonɗo e yeewtere ndee haalirta nii, haa teeŋti noon, hawri ko e parodiiji ɗi limotaako, kadi waɗii buzz. Ndeeɗoo tinndinoore teskinnde e teddungal jokkondiral, e nder wuro leslesngo, ina yaaji e teskuyaaji, ina hollita maanaa goonga giɗli. Sifaaaji keertiiɗi ɗii ina ngaddana seppo ngoo nguurndam.

Nokku 88ɓo. Winndu helmere njiylawu maa: WWW (2019)

Ndee ɗoo daartol karallaagal ina nanngi pottital tiiɗngal e nder portal e golle e nguurndam giɗli rewɓe tato jeyaaɓe e senngooji softuɗi. Yiyngooji maggal e mbaydiiji mum jaawɗi ina ndokka nate teskinɗe e les reedu gollordu karallaagal kumpital. Nde yettaama sabu nde hollirta no feewi darnde rewɓe e worɓe e njuɓɓudi mum, tawa ina hollira no feewi nguurndam hoolaare e hareeji rewɓe hannde. Drama oo ina manti balance superbe binndol e direction, dañii ɗum jokkondire tiiɗɗe ngam hollirde goonga e nguurndam e hareeji rewɓe hannde.

87. Lekki luggiɗki (2011)

Ndee ɗoo deftere mawnde e daartol sirlu ina yuɓɓina no feewi e nder nanondiral sirlu e hare laamu taariinde tagoore Hangul. Haala kaa ina alɗi e firtude laamɗo Sejong no neɗɗo gonɗo e nder mette nii, e golle tiiɗɗe ɗe ardiiɓe fijooɓe ɓee mbaɗata ina njuɓɓina daartol ngol. E nder daartol detective tiiɗngol e njuuteendi mawndi, daartol ngol ina yayna filosofi laamu laamɗo oo feewde e leñol mum. Sifaa logic oo ina hollira pinndi daartol daartol mawngol, filmo oo ina jokki e yi’annde luggiɗnde e dow mbaydi doole e ganndal rewrude e mbaydi alkule.

Nokku 86ɓo: Dimngal (2023)

Ndee ɗoo deftere golle aadee ina haala daartol sukaaɓe wuurɓe e doole mawɗe cuuɗiiɗe e jibnaaɓe mum en ina njogii sirluuji mettuɗi. E nder filmuuji jaambaaro mawɗo Koree, ina teskini e ƴellitde jokkondiral ɓernde hakkunde giɗli ɓesngu e nder yiyngo aduna jaajngo. Effects yiytere dazzling e golle tiiɗɗe harmonic garned jaabawuuli puɗɗiiɗi e nder luumo aduna. Ndeeɗoo deftere mawnde, firoore tiitoonde doole mawɗe e jikkuuji koreeji e neɗɗaagu, ina hollita jokkere enɗam winndereyankoore e nder fannu koreeji.

85. Ndimaagu gorko (2012)

Ndee ɗoo golle ina hollita e hakkille sehilaaɓe e giɗli keertiiɗi worɓe nayo hakkundeeji, yahrooɓe e duuɓi capanɗe tati. E kaaldigal maggal softungal, ngal fuɗɗii ko e njiimaandi "flower middle-aged", e hollirde maggal giɗli mawɗi, kono ko goonga, ina ɓuuɓna yimɓe e nder yontaaji kala. Udditgol ngol keeriiɗo, holliroowo jokkondiral hakkunde sehilaaɓe nayo ɓee, wonti siyno golle ɗee, yaajtini mbaadi komediiji njimri haa arti e yimɓe duuɓi hakkundeeji. Hollirde filmo oo e nguurndam maɓɓe mbelɗam e sehilaaɓe maɓɓe ɓeydii teeŋtinde sifaa mum fof.

Nokku 84ɓo : Ligue de Stove (2019)

Ndeeɗoo daartol dingiral, e mbaadi daartol biro, ina hollita mahngo kippu baseball cakkitiiɗo e yiyannde gardiiɗo mawɗo. Ina hollita no feewi dinamiik baseball professionnel, ina hollita no feewi fenaande e peewnugol e nder njuɓɓudi ndii. Haala filmo oo ina tiiɗi, ina naftoroo hay yiyooɓe ɓe nganndaa baseball, e golle gardiiɗo fijoowo oo ɗe ŋakkaani, ko ɗum addani mo heɓde nafoore. E ƴeewtaade no feewi ko woni e nder njuɓɓudi njuɓɓudi e jokkondiral hakkunde yimɓe, ina anndaa ko ɗum yeru moƴƴo ngam ƴellitde huunde keertiinde nde e nder dingiral birooji lollungal.

Nokku 83ɓo: Melo ko tagoore am (2019)

Ndee ɗoo daartol teskinngol ina hollita nguurndam ñalnde kala e jokkondiral giɗli e nder fedde rewɓe capanɗe tati e ko ina tolnoo e kaaldigal ɓuuɓngal. Binndol nguurndam ngol ina ɓeyda sifaaji jikkuuji jikkuuji ɗii e hareeji goongaaji ɗii. Nattii tiiɗnaade e kewuuji ɓuuɓɗi, daartol ngol ina wedda miijooji nguurndam e nder jeewte ñalnde kala, ina addana ɗum jokkondire tiiɗɗe. Ko jiidaa e daartol giɗli goonga e ƴattooje softuɗe e nder dingiral ngal, ina jokki e ɓuuɓnude yiyooɓe gila nde ngal fuɗɗii. Ndeeɗoo weltaare welnde wonande sukaaɓe aadoraaɓe, waɗii jokkondiral keeringal e nder ɓerɗe, waɗi ɗum ko golle maantiniiɗe.

Nokku 82ɓo : Taksi Model (2021)

Ndeeɗoo filmo “crime action” ina hollita fedde nde wonaa laamuyankoore, nde ñaawata waɗooɓe bonanndeeji e innde warkoyeeɓe ɓe sariya rewaani laawol. E tuugnaade e kewuuji renndoyankooji goonga, nde rokki yiyooɓe ɓee katarsis doole, nde umminii naamne renndoyankooje jowitiiɗe e nuunɗal ñaawoore. Koolol golle ɓuuɓngol e mbaydiiji ceertuɗi ɗi jikkuuji mawɗi ɗii mbaɗi ɗii, ndokkii njilluuji keewɗi, keɓii ƴeewndorɗe toowɗe. Filma oo, ko huunde welnde, nde ñaawata bonɗo oo, dañii weltaare mawnde, nde sosi kadi daartol rimɗingol koreeji.

81. Paasta (2010)

Set e nder cuuɗi restoraaji itaaliyankooji, ndeeɗoo daartol ina hollita giɗli teskinɗi e giɗli defde e giɗli nder. Nde heɓi ƴeewte rave ngam hollirde goonga e nokkuuji coofɗi karallaagal tiiɗngal. Ardiiɓe fijooɓe ɓee mbaɗii fijirde mum en e kaaldigal mum en teskinngal, waɗii heen konnguɗi keewɗi e dille ciftorteeɗe, waɗii sensation e dow weeyo ngo. E tuugnaade e haala teeŋtuka coofgol e dinamiik hakkille hakkunde jikkuuji ɗii wonaa e mbaydi teskinndi, ndeeɗoo daartol moƴƴol wontii yeru teskinɗo e komedi njimri.

Nokku 80: Hare laawol am (2017)

Ndee ɗoo yiɗde artude e duuɓi ina hollita sukaaɓe ina tiiɗnoo e ƴellitde laabi mum en, ina caloo ñaaweede e tolnooji aduna. Hay so tawii ko ŋakkeende maɓɓe, daartol ngol ina manti sabu ko ngol teskinngol e teskinngol e hollirde yahdu maɓɓe no joom en nguurndam maɓɓe nii. Kemikal goongawal ardiiɓe fijooɓe ɓee heɓi jaabawol ɓuuɓngol e yiyooɓe. Darnde maɓɓe nde ustataako e koyɗe maɓɓe e yiɗde maɓɓe, hay so tawii ko goongaaji nguurndam tiiɗɗi, ina ɓuuɓna sukaaɓe, ina tiiɗtina darnde maɓɓe e nder dingiral sukaaɓe moƴƴal.

Nokku 79ɓo : Gardiiɗo Kim (2017)

Ndeeɗoo komedi biro ina hollita yahdu paradoks gardiiɗo konte jogiiɗo instinct naturelle ngam kaalis, hisnude sosiyetee gonɗo e caɗeele. Annduɓe mbiyi filmo oo ina satiri, ina hollita pinal juɓɓule keewɗe fenaande, ina rokka yiyooɓe ɓee miijo ɓuuɓngo (catharsis). Golle filmo oo e golle baɗɗe faayiida e denndaangal yimɓe wallitooɓe ceertuɓe ina ceerti, e ñiŋooje mum tiiɗɗe e hareeji laamu renndo ngoo, keɓii ballal mawngal e gollotooɓe birooji. Haala jaleeɗe oo dañii njettoor e njeenaari mawndi.

Nokku 78ɓo: Kuuɓal Alla (2010)

E naatnude toɓɓere keeriinde e ñawu nguu e nder golle wiɗto, diɗɗal ngal ƴettii laawol kesol e nder fannu oo. Haala kaa, tuugiiɗo e doktoor ganndo eccentric e wiɗto mum e maayɗeele sirlu, rokki daartol teskinngol e ɓuuɓngol e kala episod. Gaagaa safrude bonanndeeji tan, diɗɗal ngal ina waɗi naamne luggiɗe ko fayti e ndimaagu nguurndam e sifaa neɗɗaagu. Nde hawri e fannuuji keewɗi, ko huunde nde heewaani waɗde e nder dingiral kaɓirɗe, nde jokki e yaltude e weeyo fotde duuɓi joy, nde tabitini nde wonde golle maantiniiɗe kollitooje mbaawka dingiral fannuuji koreeji.

77. Anndude debbo (2018)

Ndee ɗoo daartol gonngol e sahaa ina hollita giɗli teskinɗi ɗo suɓngo wooto e nder yontaaji ɓennuɗi waylata hannde oo haa laaɓa cer. Annduɓe ina kollita wonde daartol ngol ina hawra e luure goonganteeje hakkunde jom suudu gonɗo e ŋoŋɗi e nokkuuji teskinɗi ngam hollirde nafoore wonɓe e sara maa. Golle tiiɗɗe ɗe ardiiɓe fiyooɓe ɓee mbaɗi ɗee ina poofa nguurndam e ko waawi wonde e ko yaawi ko haala clichéd. Ina yettee no feewi, tawa ina hollira goongaaji laaɓtuɗi nguurndam dewgal tawa ina jokki e ƴellitde, ina siftina yiyooɓe teddeendi nguurndam ñalnde kala.

Nokku 76ɓo : Koɗo konngol (2017)

Ndee ɗoo daartol waylo-waylo nguurndam ina rewi e jom suudu gooto, ɓe njuumtata e dewgal maɓɓe nde ɓe ngartata e balɗe maɓɓe kolees. Gaagaa giɗli gonɗi e sahaa, ina yayna giɗli hakkunde jibnaaɓe e sukaaɓe, koyɗi yejjittaaɗi, e sehilaaɓe. Dille ɗo yimɓe mawɓe ɓee njokkondirta e jibnaaɓe mum en gila e cukaagu mum en, ngaddi gonɗi e gite yiyooɓe. Binndol tiiɗngol e ardorde ina njahra e nokkuuji fanniyankooɓe, ina memi miijooji winndereeji, ina mbaɗta ndeeɗoo golle maantiniiɗe wonde ƴoƴre sellinde heewɓe.

75. Puccu dow suudu (2003)

Ndeeɗoo daartol, ngol lewlewndu haɓata e haala ka aldaa e sago, ko wayi no jokkondiral hade dewgal, mbayli haala renndo e sahaa nde yalti ndee. Annduɓe mbiyi nde hollitii hareeji gooŋɗuɗi e yiɗde almuudo miskiino peewnoowo jaŋde laamu e ɗaɓɓoowo golle rewrude e nokku maantinɗo suudu dowri. Golle kese ɗe ardiiɓe ɓee mbaɗi ɗee, ina njiyloo koye mum en e nder renndo ngo, kadi daartol ngol hollitii wonde koɗdigal wonaa ko wayi no wellitaare nii, kono ko no nguurndam e mawnugol sukaaɓe nii. Ndee ɗoo deftere mawnde taƴii keeri dille koreeji, toowni sensibilité trendy de comedie romantique haa e tolno keso.

Nokku 74ɓo: Ñaamen 2 (2015)

E tuugnaade e nafoore nde o heɓi ndee, ndeeɗoo yontere ina ɓeyda alɗude daartol galleeji ɗi neɗɗo gooto tan jogii, ina teeŋtina nguura mum en e giɗli mum en. Gaagaa nate mum teskinɗe e nguura, diɗɗal ngal ina luggiɗi no feewi e golle yeeyooɓe goonganteeje ɗe jom suudu mum waɗi e nder njuɓɓudi asiraagal e hareeji hoɗdiiɓe mum. Jikku debbo gardiiɗo oo, holliraaɗo no neɗɗo mettuɗo no feewi hakkunde ñamri e jokkondiral giɗli, ina ɓuuɓna no feewi e yiyooɓe. Siggude doole Season 1 tawa ina yaaji e dow dinamiik jikkuuji, ndeeɗoo hiirde sosi nafoore marke keeriiɗo wonande fannu mukbang drama.

Nokku 73ɓo. Ndeen hitaande Min (2021)

Ndeeɗoo filma ina nanngi miijooji caɗtuɗi ɗi yiɗɓe ɓooyɓe kawri caggal duuɓi sappo sabu njiimaandi filmo filmo mo ɓe mbaɗi e duuɓi maɓɓe jaŋde leslesre. Filma oo ina wayloo e hollirde hakkille mum laaɓtunde, ina hollita e sahaa gooto siftorde giɗli gadani ɗi ngalaa gacce e mette mawɗe ɗe ruppitde. Golle ɓutte ɗe ardiiɓe ɓee mbaɗata ina mbaɗa heen humpito doole, ɓuuɓngo hay so tawii alaa kewuuji ɓuuɓɗi. Yiyngooji nannduɗi e koloor ndiyam e jimɗi teskinɗi ina kawri ngam sosde mbaydi teskinndi, ndi nganndu-ɗaa ina luggiɗi e jiyɗe yonta MZ e yiɗde.

Nokku 72ɓo : Srup (2022)

Ndee ɗoo daartol ina hollita hareeji laamɗo debbo gonɗo e hare jaŋde laamɗo tiiɗnde ngam laamɓe mum mettuɓe. Nde yettaama sabu nde naatni e mbaydi teskinndi e nder dingiral palaas aadaaji e mbaydiiji jaŋde hannde e yiɗde yumma. Gardiiɗo yamiroore gardiiɗo fijirde ndee ina tabitina natal kesal laamɗo debbo yurmeende e pellital. Drama oo ina memi yiyooɓe ɓee no feewi e ɓernde yumma teddinnde kala cukalel ngel ko ɓuri nafoore mum en, waɗti ɗum ko ƴellitgol kesol jamaanu e nder fannu daartol daartol.

Nokku 71ɓo : Palaas (2006)

Filma oo waɗi ko e Koree worgo fictitiingo e les njiimaandi laamɗo doosgal, filmo oo ina hollita daartol suka debbo janngoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde, wonti laamɗo debbo. Tuugnaade e komik innde wootere, filmo oo hollitii nguurndam laamɗo mbelɗam e koɗki fusion-style, ɓeydi wellitaare yiytere. Koolondiral maggal e giɗli sukaaɓe ɓe ngalaa ellaaji e hareeji laamu dañii weltaare mawnde. Ardorde e jimɗi softuɗi ɗii mbaɗii ƴaañorgal, filmo oo kadi weltinaama no feewi sabu mum toownude mise-en-scène (mise-en-scène) e nder dingiral koreeji.

Nokku 70ɓo : Debbo Sinderella (2010)

Ndee ɗoo firo tafngo Cinderella rewrude e gite mawniiko debbo ina nanngi mette tiiɗɗe njiyaagu, giɗli, e mawnude. Filma oo ina yettee sabu mbaydi mum lyrical e nate mum teskinɗe, ina hollita yahdu gonnduɗo e mbaydi mbaylaandi (cynique) ngam faamde maanaa ɓesngu. Feere hakkunde ardiiɓe fiyooɓe ɓee ina ɓeyda jokkere enɗam, kadi mbaydi teskinndi e nder njuɓɓudi makgeolli (diine maaro) ina ɓeyda luggiɗde e daartol ngol. Ndeeɗoo golle, nde ƴeewtotoo ko e gaañanɗe ndernderiije neɗɗaagu, jaɓɓaama no feewi, tee nde waɗii mbaydi mawndi e nde nde yalti e weeyo.

69. Giɗli ko deftere bonnde (2019)

Ndeeɗoo daartol garoowo e duuɓi, waɗaaɗo e nder galle bayyinoowo, ina hollita caɗeele e yiɗde tafooɓe defte. Hollirde maggal goonga e debbo jannguɗo no feewi, ƴaañoowo e caɗeele goonga, heɓi laawol mum e ekran mawɗo, addani ɗum ballal mawngal e yiyooɓe rewɓe. Giɗli ardiiɓe fijooɓe ɓee ina njiyloo sensibilité analogique. Natal laaɓtungal e nder gollordu bayyinoowo ina yayna yiɗde golle, e nuunɗal binndol ngol, ina yettina doole cuusal binndol maggol, ina addana ɗum waɗde heen geɗel gootel teskinngel, ngel teskinngel e nder ɓerɗe.

Nokku 68ɓo : Capanɗe tati e jeenay (2022)

Ndee ɗoo yiɗde aadee ina hollita sehilaagal, giɗli, e nguurndam sehilaaɓe tato ɓadtiiɓe duuɓi capanɗe jeegom. Nde yettaama sabu nde nanngi e nofru teddeendi duuɓi capanɗe tati e jeenay e laawol jokkondirde e ruppitde nde sikkaano. Ensemble cast ina hollita no feewi jokkondire hakkunde jikkuuji ɗi duuɓi keewɗi ngondi. Kuulal ngal, ngal yeewtata ko haala teeŋtuka ka maayde, ngal teeŋtini teddungal e sahaa jooni oo, ina luggiɗi e yiyooɓe, tee filmo oo heɓi njeenaaje keewɗe sabu hollirde mum luggiɗnde e miijooji yimɓe ɓee.

Nokku 67ɓo: Ñalngu wumre biro (2022)

Ndeeɗoo fijirde njimri ina tuugnii e jokkondire hakkunde gollotooɗo e CEO mum, ɓe cuuɗata koye maɓɓe, ɓe njaha e date wumɓe. Annduɓe mbiyi nokku filmo oo, mo fuɗɗoode mum tuugnii ko e webtoon, ina weltiniri nguurndam mum e nder njuɓɓudi teskinndi e golle teskinɗe. Feere yaawnde e ustude hakkille tippudi clichés ina rokka yiyooɓe ɓee humpito welngo welngo. Chemistry komedi ardiiɓe fijooɓe ɓee dañii jaabawuuli puccitɗi e nder luumo aduna, ɓeydi weltaare laaɓtunde e nder fannu oo, kadi kolliri kadi doole box office K-rom-coms.

66. Ko woni caɗeele Sekereteer Kim (2018)

Ndeeɗoo daartol ina hollita giɗli sirlu hakkunde cukko hooreejo narsisist e binndoowo mum, ko kanko woni balloowo makko timmuɗo gila o yalti golle makko. Tuugnaade e webtoon mo innde mum wootere, drama oo ina manti njuɓɓudi toowndi e nate kaawniiɗe, jogaade buzz toowɗo. Chemistry acting thrilling hakkunde ardiiɓe ɓee weltinaama no feewi e ko wayi no komedi romantik ɓooyɗo, dañɗo ɗum weltaare mawnde. Hollirde welnde e yah-ngartaa jikkuuji ɗii e nder sellinde caɗeele ɓennuɗe ina balandira daartol ngol, kadi diraama oo ina yahra e mbaydi asliiji ɗii, ina yahra e dramaaji jogiiɗi sensibilité trendy.

Nokku 65ɓo : Yeonmo (2021)

Ndee ɗoo giɗli laamɗo ina rewi e suka debbo mo woppitaa, mo wayli hoore mum no gorko nii, wonti laamɗo caggal maayde miñi mum. Golle gardiiɗo fijirde ɗee ina ndokka hoolaare e daartol ngol, e daartol giɗli mettungol ɓurngol taƴde ina ɓuuɓna yiyooɓe. Annduɓe ina kollita wonde mise-en-scène softuɗo e njuɓɓudi politik tiiɗndi ina kawri ngam ɓeydude njiimaandi ndeeɗoo daartol fusiyoŋ. Ko ɗum wonti diraama Koree gadano heɓde njeenaari Emmy hakkunde leyɗeele, holliroowo darnde K-content e nder winndere ndee, e sifaa daartol mum ina seerti.

64. Bulooji men (2022)

Ndee ɗoo daartol omnibus, ko e nder duunde Jeju, ina rokka ballal wonande wonɓe e joofnirde walla e tolno nguurndam mum en. Winndiyanke biyeteeɗo Noh Hee-kyung ina anndi neɗɗaagu, kadi yimɓe ɓee ina njetta sabu ko ɓe hollirta goonga e nguurndam hoɗdiiɓe caɗtuɓe kono ɓuuɓɓe. Drama oo ina hawra e teskuyaaji teeŋtuɗi ko wayi no ŋakkeende e baasal e nder leydi Jeju. So rewraani e daartol ɓuuɓngol, ina ummina ƴeewoowo oo e ndimaagu aadee, ina weltina ɗum no feewi, ina diwta ɗum. Ina hiisee wonde ko golle maantiniiɗe jamaanu, baɗɗe miijo e maanaa nguurndam.

Nokku 63ɓo: Miin (2021)

Ndee ɗoo daartol sirlu ina haala daartol rewɓe cemmbinɓe, ɓe ndartoo e majjere aduna, ɓe njiytoo koye maɓɓe goonga. Natal maggal doolnungal ina feeñnina yiɗdeeji aadee e sirluuji cuuɗiiɗi e nder mbaydi teskinndi e nder galle alɗuɗo. Golle ardiiɗe ɗee ina cemmbina, ina ɓamta sifaa dingiral ngal, kadi ballondiral rewɓe ɓee e hoore mum ina rokka heen humpito ɓuuɓngo, hulɓiniingo. E nder wiɗto mum e hoore mum, ko foti reeneede hay e nder njurum, filmo oo ina teskaa e timmal daartol mum e mbaadi naalankaagal mum.

Nokku 62ɓo : Ronooɓe (2013)

Ndee ɗoo deftere hit high-teen romance hollirnde giɗli e sehilaagal almuɓɓe alɗuɓe janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde ina jalba e kaaldigal binndoowo biyeteeɗo Kim Eun-sook. Nde jibinii konnguɗi keewɗi, nde yettaama sabu nde hollirta no feewi luural e mawnugol duɗe, siftorde renndo tuugiiɗo e kalaas. Filmu oo ina manti weltaare mawnde gila e ardiiɓe fiyooɓe mum e nate mum caɗtuɗe. Hollirde maggal njimri kono mettunde e yah-ngartaa sukaaɓe, dañii fanbase tiiɗɗo e nder leydi ndii e nder winndere ndee, waɗi ɗum hit Hallyu maantinɗo, maande pinnacle genre njimri toowndi.

61. Wuro maayo Cha Cha Cha (2021)

Ndee ɗoo daartol njimri sellinoowo ina rewi e dentist e gorko mo alaa golle to wuro Gongjin to bannge maayo. So tawii alaa bonɗo ɓuuɓɗo, ina nannga daartol koyngol e ɓerɗe welɗe wuro ngoo, ina rokka aduna oo jikku wellitaare nde alaa ko bonnata. Kimiiya hakkunde ardiiɓe fiyooɓe ɓee ina huɓɓi weltaare, nokku Gongjin oo ina rokka yimɓe hannde ɓee nokku ɓuuɓɗo fooftere. Yiyngooji belɗi filmo oo ina kollita laawol mahngo jokkondiral, heɓde nafoore winndereere e dañde njettoor e juuɗe ƴeewooɓe e yiyooɓe fof sabu dingiral mum moƴƴal.

60. War am, sellin am (2015)

Drama oo, ƴeewndotooɗo giɗli hakkunde chaebol jibinannde tataɓere jogiinde neɗɗaagal jeeɗiɗi ceertuɗi e safroowo hakkille, ina huutoroo haala teskinka ka, ko wayi no ŋakkeende neɗɗaagu keewngu. Daartol maggol ɓuuɓngol, ngol ƴeewtotoo gaañanɗe ndernderiije jikkuuji ɗii e yah-ngartaa mum en e cellal, ina yettee sabu daartol maggol ɓuuɓngol. Golle mawɗe ɗe ardiiɓe fiyooɓe ɓee mbaɗi e nder geɗe jeeɗiɗi, heen gooto fof ina jogii jikku keeriiɗo, dañii yettoode sabu jaŋde mum en. Drama oo ina toowna ko waawi wonde fof ko huunde teeŋtunde e ñemmbude e teskuyaaji, ina hollita goonga ko woni e ñemmbude aadee. Ndeeɗoo golle maantiniiɗe keɓii fanbase tiiɗɗo e ratings toowɗi yiyooɓe.

Nokku 59ɓo : Doktoor jiɗɗo, jannginoowo Kim (2016)

E nder opitaal ladde, ɓuuɓɗo, diɗɗal ngal ina rewi e daartol doktoor eccentric, ganndo e sukaaɓe safrooɓe yarlitiiɓe. Annduɓe mbiyi nde yettiima toɓɓere ɓurnde toowde e diraamaaji safaara, nde rokki kabaruuji doole ko fayti e senngo nguurndam e nehdi golle. Setting suudu operation tense e goongɗingol luurondirngol e jikkuuji ɗii, waɗii tolno toowɗo tension e nder kala episod. Ndeeɗoo tonngoode, nde lelni tuugnorgal tonngoode jaajnde, ina luggiɗi e yiyooɓe, nde teeŋtinii nafoore ardorde jowitiinde e ko ɓuri himmude e yeeso laamu.

Nokku 58ɓo : Iwdi Naange (2016)

Ndeeɗoo melodrama aadee blockbuster ina haala daartol suka soldaat e safrooɓe koyɗol giɗli e nafoore e nder leydi ndi anndaaka e nder ngonkaaji caɗtuɗi. E nder njuuteendi maggal e kaaldigal maggal softungal, ngal waɗii sensation e nder Asii fof nde ngal yalti e weeyo, ngal toowni darnde K-content. Hollirde filmo oo e ballondiral e neɗɗaagal ina ɓuuɓtoo e nder dingiral musiiba e giɗli ɓuuɓɗi ɓernde, ɓeydii lollude ɗum. Nde hiisetee ko yeru jaajɗo e ko adii peewnugol, e nate mayre kaawniiɗe mballitii reentaade Wave Koree aduna.

Nokku 57ɓo : Tower daneejo (2007)

Ndeeɗoo daartol safaara goongawol, e nder opitaal jaaɓi-haaɗtirde, ina yuurnitoo no feewi njiimaandi aadee ndi alaa keerol ngam heɓde laamu e hareeji politik nder renndo safaara. E ruttaade e daartol moƴƴol e bonannde tippudi, ina hollita e goonga hareeji e njiimaandi ƴaañooɓe mum tati, ina toowna tolno dille karallaagal koreeji. Note magnifique e dense directing ina ɓeyda tension dramatique, dramatique ina nannga e laaɓal dinamiik fannu keeriiɗo. Siftinde miijo sober e tagoore aadee, serie oo ina heddii e wonde classique hay caggal nde o yalti.

56. Nde Kameliya ɓuuɓnata (2019)

Oo filmo, e nder wuro Ongsan, ina hollita e weltaare debbo nanngaaɗo e njiyaagu, foolɗo caɗeele mum, mawna. Mix genre maggal keeriiɗo, jillondirɗo e geɗe komedi romantik e thriller, yettaama sabu njiimaandi maggal e daartol. Hollirde maggal nde alaa ɗo haaɗi, kono nde laaɓtunde, jokkondire koyɗe e ballondiral hakkunde hoɗdiiɓe ina ɓuuɓna no feewi e yontaaji kala. Binndol e njillu tiiɗngu ina ceedtoo mawngu yimɓe aadoraaɓe, tee filmo oo ina anndaa wonde ko maande dingiral moƴƴal, heɓi njeenaaje mawɗe keewɗe e kewuuji njeenaari.

Nokku 55: Sangdoo, Njahen ekkol (2003)

Ndee ɗoo daartol njimri ina hollita e nder weltaare kono ina metti nguurndam gorko gonɗo e haɓaade ngam reende giɗli mum gadani. Giɗli kirse jikku oo, jogorɗo jogaade laaɓal hay so tawii ko e nder baasal bonngal, ina wiyee addani yiyooɓe ɓee gonɗi. Winndiyanke biyeteeɗo Lee Kyung-hee, sensibilité lyrical siyno ina hawra e nguurndam ɓuuɓɗam jikkuuji ɗii, ina ɗacca heen miijo duumotooɗo. Ndee ɗoo deftere mawnde, nde yaynata no feewi nafooje aadee e mbaydi giɗli, nde reenaaka hay e nder njiyaagu renndo e caɗeele, dañii jokkondire tiiɗɗe.

Nokku 54ɓo : Yiɗɓe to Pari (2004)

E nder Pari, jotondiral giɗli hakkunde ronooɓe prickly apparent e almuudo winndereejo ordinateer hollitaama no feewi, ina ɓura 50% e ƴeewndorɗe. Winndiyanke biyeteeɗo Kim Eun-sook, daartol laaɓtungol e ƴellitaare daartol ngol aldaa e sago, yettaama sabu mum sosde mbaydi kesiri ngam waɗde komediiji njimri. Diidi dingiral ciftorteengal e golle teskinɗe ɗe ardiiɓe fiyooɓe ɓee mbaɗi, mbaɗii ƴaañorgal e nder leydi ndii kala, semmbini nokku mum e nder caka pinal leñol. Ndee ɗoo ƴeewndo hannde e daartol Cinderella ɓooyngol heɓii nafoore mawnde, waɗi ɗum maande e nder daartol dingiral Koree.

Nokku 53ɓo : Damo (2003)

Drama oo, holliroowo golle e giɗli mettuɗi ɗi detektor debbo Joseon, "Damo", e nate kaawniiɗe, wonti drama koreeji gadani sosde fandom jiɗɗo, anndiraaɗo "Pae-in," (e ɗemngal mum, "addicted to drama"). Koolondiral maggal e ardorde karallaagal kaɓtorɗe, e jokkondire golle wire, e kaaldigal jamaanu, addani ngal anndireede no horizon keso ngam fusion dramas daartol. Hollirde maggal lyrical e naafigaagal ɓuuɓngal jikkuuji jokkondirɗi e caɗeele renndo, ina ɓuuɓna yiyooɓe. Konngol maggol teskinngol, "Mbele ina metti? Miin kadi miɗo metti", wonti ko huunde nde yimɓe fof njiɗi, tee ina heddii e wonde golle naalankaagal toowɗe, ɗe mbayli mbaadiiji daartol.

Nokku 52ɓo : Chuno (2010)

Ndee ɗoo daartol daartol gollal ina hollita daartol jom maccuɗo ina rewa maccuɗo dogɗo. Yiyngooji maggal dillooji e golle karallaagal kaɓtorɗe ɓuuɓɗe ina ceerti. Faandaare maggal tiiɗnde e nguurndam yimɓe heewɓe e luural hakkunde njuɓɓudi kastaaji, addani ɗum weltaare mawnde, nde sosi daartol ceertungol e daartol daartol gaadoraangol. Sinematogaraafi jaawɗo ina ɓeyda weltaare yiytere, kadi jimɗi mawɗi ina ɓeyda jikku mettuɗo. Gaagaa golle tan, filmo oo ina rokka yeewtere luggiɗnde e ndimaagu e potal aadee, ina ɓuuɓna geɗe kese e nder fannu daartol.

Nokku 51ɓo : laamɗo debbo biyeteeɗo Seondeok (2009)

E nder nguurndam laamɗo debbo biyeteeɗo Seondeok, laamɗo debbo gadano e nder daartol Koree, daartol ngol ina hollita no feewi hareeji laamu e golle jaambaaro Silla. Heɓde jikku bonɗo oo, haa teeŋti noon, ina wiyee ɓeydii jiiɓru, addani yiyooɓe ɓeydaade. Rewrude e haala cappanɗe Hwarangdo e Misil, daartol ngol hollitii mbaydi hare ganndal politik. Alɗuɓe e geɗe yiyteede, ina heen daartol tiiɗngol e koɗkiiji ɓuuɓɗi, daartol ngol ina firta daartol mawnugol ardorde debbo e senngo jamaanu, ina heɓa weltaare e renndo.

Nokku 50: Fof e nder (2003)

Ndee ɗoo daartol cuusal ina hollita no feewi pottital e giɗli hakkunde worɓe ɗiɗo jibinɓe e daɗndooji ceertuɗi, jowitiiɗi e aduna kasinooji. Tiitoonde maggal keertinnde e nokkuuji maggal ɓuuɓɗi caggal leydi, ina njiyloo yiyooɓe nde nde yalti e weeyo. Filmu oo ina hawri e giɗli mettuɗi e daartol worɓe jowitiingol e yiɗde e janfa, ɗum addani yimɓe heewɓe yettaade ɗum, ɗum addani ɗum yiyeede no feewi. Golle doolnuɗe ɗe ardiiɓe ɓee mbaɗi ɗee ɓeydii ƴoƴre dingiral ngal, kadi jimɗi dingiral ngal mbaɗti wonde mega-hit, waɗi ɗum ko golle maantiniiɗe wakilaare, baɗɗe batte keewɗe e pinal leñol ngol.

49. Koɗo (2021)

Ndee ɗoo deftere teskinnde e hakkille ina yuurnitoo tagoore mbonnde suuɗnde les neɗɗaagu rewrude e warngooji keewɗi baɗeteeɗi e nder wuro woɗngo. Tiitoonde maggal laaɓtunde, jowitiinde e peccitagol hakkillaaji e jokkondire mbayliigu jikkuuji wonaa goonga caggal bonanndeeji ɗii, dañii weltaare mawnde. Ina wiyee wonde golle manic ɗe ardiiɓe fiyooɓe ɓee mbaɗi ɗee, ɓeydii jokkere enɗam haa arti noon e crescendo. Binndol tiiɗngol ngol ina toowna grammar thriller koreeji, kadi ina rokka cuusal luggiɗngal wonande wonɓe e haɓaade mette majjude, heɓde naalankaagal e njiimaandi e nder ndee ɗoo deftere moƴƴere.

48. Ko waɗi to Bali (2004)

Ndeeɗoo melodrama ina hollita giɗli bonɗi e yiɗde tiiɗnde sukaaɓe worɓe e rewɓe nayo. E ruttaade e foormula romantik tipikal, ina hollita tawa yaafnaaki, ŋakkeende leslesre e jeytaare majjere ummoriinde e ceertugol leƴƴi, ina addana ɗum batte kulɓiniiɗe. Finnde nde anndaaka, nde hulɓinii, ina teskaa e nder daartol dingiral ɓurngal hulɓinaade. Binndol ngol, ngol nanngirta no feewi koye mum en e nder ɓerɗe mum en, e golle teskinɗe ɗe yimɓe ɓee mbaɗi, waɗii fanniyankooɓe lolluɓe. Ina sikkaa nde yahri ko keerol dingiral mbaylaandi, nde holliri e mbaydi cinnde joofgol yiɗdeeji aduna.

47. Teddungal (2022)

Ko ɗum daartol debbo, ruuhu mum ɓuuɓɗo e fitinaaji cukaagu, peewnitoowo nguurndam mum e laaɓal ngam warde ɗum, e ɓeen gonɓe e ɓuuɓri mum. Annduɓe ɓee mbiyi wonde, e wiyde makko, e wiyde makko, ko feewti e haala renndoyankaagal, ko wayi no fitinaaji ekkol, filmo oo, e sahaa gooto, umminii mettere e yurmeende winndere ndee. Kaaldigal tiiɗngal binndoowo biyeteeɗo Kim Eun-sook e golle mum cemmbinɗe ɗe gardiiɗo fijirde ndee waɗi, njiidi ngam yettaade ɗo haaɗi e ndeeɗoo daartol reentaade. Ñaawoore hulɓiniinde e waɗooɓe ɗum ɓee rokkii yiyooɓe ɓee miijo tiiɗngo e katarsis, ɓeydi hollirde yettaade K-content e winndere ndee.

Nokku 46ɓo: Duujal e nder ɓernde am (2000)

Ndeeɗoo melodrama, holliroowo giɗli mettuɗi hakkunde gorko e debbo mo baasal mum en jokkondiri sabu jibinannde sirlu, e nate lirik, ardii njiimaandi Hallyu adanndi. E liggey mum mo aldaa e sago, "Yiɗde? Woto njaltin am. Mi soodat ɗum e kaalis jooni", ɗum catapult ardiiɓe fijooɓe haa hoodere. Ko ɗum woni fuɗɗoode yeewtere Four Seasons, njuɓɓudi mum teskinndi e daartol mum ɓuuɓngol, addii gonɗi e gite yiyooɓe kala yonta, heɓde tolnooji yiyooɓe toowɗi. Ko ɗum huunde maantiniinde, nde hollirta ko njimri mettundi (classic tragic romance) e hollirde batte ɓerɗe melodraamaaji gaadanteeji koreeji e nder winndere ndee kala.

Nokku 45ɓo : Waktu kaŋŋe (2012)

Filma oo waɗi ko e nokku ɗo ñawɓe ngoni ɗoo e opitaal mawɗo, ina hollita no feewi hareeji tiiɗɗi ɗi gollotooɓe safaara mbaɗata ngam hisnude ñawɓe wonɓe e ŋoral nguurndam e maayde. Ina ñiŋa no feewi ŋakkeende batte njuɓɓudi ndii e goongaaji caɗtuɗi e safaara, ina heɓa yettoode sabu goonga mum no diraama safaara nii. Tiitoonde diinaaji, nanngunde weeyo ɓuuɓngo e nder suudu safrirdu, e golle denndaaɗe ɗe ardiiɓe ɓee mbaɗata ina ɓeyda ɓuuɓgol dingiral. Hollirde maggal laaɓtunde e mette e mawnugol safrooɓe ɓurɓe teeŋtinde senngo nguurndam e dow koye mum en, ina addana ɗum en waɗde golle maantiniiɗe, baɗɗe faayiida, baɗɗe faayiida, baɗɗe faayiida, baɗɗe faayiida, baɗɗe faayiida, baɗɗe faayiida, baɗɗe faayiida, baɗɗe faayiida, baɗɗe faayiida, baɗɗe faayiida, baɗɗe faayiida, baɗɗe faayiida, baɗɗe faayiida.

Nokku 44ɓo : Sonata winndere (2002)

Ndee ɗoo golle maantiniiɗe, e nate mum lyrical e daartol mum ɓuuɓngol tuugingol e siftorde giɗli gadani, jibinii njiimaandi Korean Wave e nder Aasi fof. Ardorde sensual, waɗnde e dow laylaytol nees, e jimɗi belɗi ɓerɗe ina njetta ngam ƴellitde miijooji yiyooɓe e sosde weeyo keeriiɗo. Ardiiɓe ɓee keɓii darnde mawnde e nder leydi Japon, ɓe ngonti koode Wave Koree gadane, ɗum noon wonti catal teskinngal wonande loowdi pinal Koree ngam yaajnude e nder luumo aduna. Hollirde maggal e kinɗe giɗli laaɓtuɗi, ɗi ngalaa ɗo kaaɗi, wontii maande Wave Koree.

Nokku 43ɓo : Sirlu (2013)

Ko ɗum daartol ɓooyngol, teskinngol, ngol gorko jiɗɗo debbo barɗo giɗo mum, daartol ƴaañgol tiiɗngol e melodraama. Annduɓe mbiyi wonde miijo ngo ina waawi ustude, ina hollira sifaaji hakkille tiiɗɗi e laabi miijooji, ina njiyloo yiyooɓe. Golle ardiiɓe fijooɓe ɓee mbaɗi ko ina wona 100 000 mbuuɗu, ko ɗum addani ɗum waawde wonde, kadi ko ɗum addani ɗum yiyeede. Hollirde doolnunde e nder drama oo, ko wayi no aybinde e njiyaagu waylude wonta giɗli, hollitii doole fannu melodrama. Nde heɓiino ƴeewooɓe toowɓe e nder doggol mayre fof, nde waɗii sensation e accude heen teskuyaaji duumotooɗi.

Nokku 42ɓo : Laamɗo kafe (2007)

Ndeeɗoo yiɗde hesɗitinde hakkunde debbo jom mbaydi cross-dressing e ronooɓe chaebol jibinannde tataɓere, wontii mbaydi daartol ndunngu. Diɗɗal maggal laaɓtungal e golle maggal tawaaɗe, kollitooje giɗli laaɓtuɗi, ɓurɗi heewde doole e nder renndo, keɓii ɓerɗe renndo ngoo. Nde ardii pinal kafe nde nde teskii e tiitoonde kafe, e hollirde mayre laaɓtunde e ƴellitaare jikkuuji addani nde anndireede sifaa ciftinoowo dille sukaaɓe. Twist maggal reftinoowo e darnde jinnaaɓe aadaaji ina rokka heen humpito welngo, kadi nate maggal teskinɗe ina keddii e ƴeewde laaɓtunde haa hannde.

41. Virus biyeteeɗo Betoven (2008)

Ndee ɗoo daartol karallaagal ina hawra e caɗeele e luural yiɗɓe sosde orkestra e nokkuuji teskinɗi e nder jimɗi kiiɗɗi. Jikku gonɗo e mbaydi eksentrik, mo hulaani ɗemɗe ɓutte, ina wiyee ko kañum sosi senngo renndo e hollirde gonndigal keeringal. Daartol yimɓe aadoraaɓe yejjitɓe koyɗi mum en yiytude koye mum en goonga e nder jimɗi ina ɓuuɓna yiyooɓe. Ngolɗoo gollal timmungal no feewi, jokkondirngal e karallaagal karallaagal e wellitaare yimɓe, yaajtinii mbaadi karallaagal ngal, holliri kadi laawol kesol wonande dingiral jimɗi.

Nokku 40ɓo : Doktoor jiɗɗo, jannginoowo Kim 2 (2020)

Ndeeɗoo daartol safaara, ko e nder opitaal diiwaan, ina rewi e mawnugol safroowo ganndo eccentric e fedde sukaaɓe safrooɓe. Nde yaajtinii no feewi yi’annde winndere ndee e Season 1, nde tabitini nulal mayre teeŋtungal ko fayti e senngo nguurndam e nehdi golle. Hay e nder luural e fonndasiyoŋ mawɗo, darnde seppooji ɗii ngam ardinaade ñawɓe ina ɓuuɓna no feewi e yiyooɓe. Haala tiiɗka e dille seppooji tiiɗɗi kollitii jaambaraagal seppo ngoo, kadi ngo dañii ballal yaajngal no feewi e wonde golle maantiniiɗe kollitooje laawol wonande yontaaji garooji ɗii.

39. Naange Jaagorɗo (2013)

Ndee ɗoo daartol kulɓiniingol ina hollita hare ɓuuɓnde hakkunde joom suudu coftal ɓalli jom doole e mawnikinaare e debbo yiyoowo jinneeji. Sifaa mum keeriiɗo, hawruɗo e kulhuli e komediiji njimri, waɗii sensation e nde yalti e weeyo. Annduɓe mbiyi seppo ngoo hollitii nulal sellinde e nafoore jokkondiral hakkunde yimɓe rewrude e daartol jinneeji peeñɗi e kala episod. Ko ardiiɓe fijooɓe ɓee mbaɗi e golle mum en, e ardaade ɗum en, addani ɗum en heewde faayiida, kadi diɗɗal ngal ina hiisee wonde ko ngal gollal mawngal, ngal ƴellitii no feewi caɗeele fannu maggal. Binndol miijo ngol rokkii yiyooɓe ɓee humpito welngo, welngo.

38. Nguurndam e dow tagofeere Mars (2018)

Ndeeɗoo daartol wiɗto ina rewi e detektor ina riiwta warhoore (serial killer) jahroowo e duuɓi 1988 ngam safrude ñaawoore coofnde. Remake jaɓɗo e drama Biritaannaaɓe jogiiɗo innde wootere, ooɗoo filmo ina yettaa sabu mum ɓurde asliiji ɗii, e mbaydi mum teskinndi jokkondirndi e ko ɓenni e jooni e sehilaagal tiiɗngal hakkunde jikkuuji ɗii, ɓeydi heen nafoore fannu oo. Mise-en-scène peewniraaɗo no feewi, mo njiyloto-ɗen ko mbaydiiji kitaale 1980, e mbaydi teskinndi, ina rokka yiyooɓe ɓee weltaare hakkilantaagal e batte ɓerɗe. Ndee ɗoo deftere mawnde e daartol wiɗto koreeji, hawrude e golle tiiɗɗe e ardaade, ko deftere mawnde.

37. Suudu dowri (2020)

Ndee ɗoo daartol teskinngol ina hollita hare dow jaŋde e jeyi leydi e nder diiwaan jeyi leydi ɓurɗo mawnude, mo yiɗdeeji mbaylaandi ɗi meeɗaa welde. Kuutorgal maggal ngal aldaa e aadaaji e mbayliigaaji maggal ɗi cikkaaka, njibinii yiyooɓe, keɓii toɓɓe puccitooje. Nde satirize no feewi meere e naafigaagal e nder renndo toowngo, tawi noon daartol maggol ɓuuɓngol ina ɓeyda njuumri. Ardiiɓe fijooɓe ɓee mbaɗii golle mum en e kala sahaa, ina ɓeyda hakkillaaji e kala episod, ina ɓeyda dingiral makjang koreeji haa ɓurti, ina sosa fandom doole e nder luumooji nder leydi e nder winndere ndee kala.

Nokku 36ɓo : Misaeng (2014)

Ndee ɗoo natal goongawal ina rewi e ƴaañoowo, mo nguurndam mum fof wonnoo ko e baduk, nde tawnoo o waawaa wonde fiytotooɗo karallaagal, o werlaa e goongaaji mettuɗi nguurndam birooji. Annduɓe mbiyi kollirgol tiiɗngol kono ɓuuɓngol hareeji gollotooɓe birooji gaadoraaɗi koyɗi "nguurndam timmuɗam" ina ɓuuɓna yimɓe e nder yontaaji kala. So wonaa daartol jaambaaro ɓuuɓngol, daartol ngol ina luggiɗi e nafooje tokoose e caɗeele nguurndam ñalnde kala, ina ɓuuɓna nokkuuji kesi e nder daartol birooji. Hokkude cuusal luggiɗngal wonande muñɓe hare nokku golle, ngalɗoo gollal ina heddii e wonde gollal ngal sahaa mum alaa.

Nokku 35ɓo : Ummital (2005)

Gorko mo ɓesngu mum majji e aksidaa, mo baasal mum wayli, ina hoota ngam reentaade, hollirtee ko e detal hakkille laaɓtungal e daartol mbaylaandi. Annduɓe mbiyi filmo oo sosi ko mbaydi kesiri e nder dingiral, o sosi fannuuji keewɗi, anndiraaɗi "Resurrection Panic". Binndol ngol, ngol sublimta tiitoonde ƴaañorgal (revenge) e nder miijo filosof ko fayti e tooñannge e yaafuya aadee, ina seerti. Darndeeji ɗiɗi teskinɗi ɗi ardiiɓe fijooɓe ɓee mbaɗi ɗii ina cemmbina no feewi ko ina wona 100 000 neɗɗo, tawi noon ko mbaydi daartol tiiɗndi waɗi ɗum ko golle maantiniiɗe baɗaaɗe no moƴƴi, heddii ko e nder daartol ngol.

Nokku 34ɓo : Iris (2009)

Hawrude e golle njiylawu e giɗli, filmo oo udditii yonta keso wonande dille Koree. Nokkuuji filmo oo ina njiyloo koye mum en caggal leydi, ina njuɓɓinee e njoɓdi peewnugol keewndi, e hareeji ɓuuɓɗi, ina wiyee ko ɗum addani yiyooɓe ɓee weltaare sinemaa nde o yalti ndee. Nate tiiɗɗe, baɗaaɗe e nder Agency National Security, e janfaaji e fitinaaji hakkunde jikkuuji mum, ɓeydii tiiɗnaare dingiral haa arti noon e crescendo. Golle doolnuɗe ɗe ardiiɓe filmo oo mbaɗi ɗee ɓeydii ɓeydude njuumri filmo oo, ɓeydii toowde e tolno loowdi Hallyu e tolno keso, waɗti ɗum golle maantiniiɗe baɗɗe batte keewɗe e luumo winndereejo.

33. Doggol (2020)

E yonta mo jokkondiral saɗti hay so tawii ko ɗemngal koreeji gootal, daartol ngol ina hollita jikkuuji laaɓtuɗi hakkunde yimɓe etaade jokkondirde e ɗemɗe ceertuɗe. Kaaldigal softungal e jikkuuji tati, ceertuɗi e grammar drama tipikal, keɓii ballal mawngal e sukaaɓe yiyooɓe. Daartol hormaade woɗɗude woɗɓe e faamde ɗum en e sahaa gooto ina rokka yiyooɓe ɓee weltaare ɓuuɓnde. Waawde binndol ngol riiwtude daartol ngol tan ko e kaaldigal, tawa alaa ko woni e mum so wonaa jokkere enɗam, ina teskaa, tee ngalɗoo gollal ina rokka yi’annde hesere e jokkondiral cellungal, ina acca heen miijo duumotooɗo.

Nokku 32ɓo : Taksi Model 2 (2023)

Ndeeɗoo daartol wiɗto keewngol golle, ina jokki e golle Rainbow Transport, golloowo keeriiɗo ɗaɓɓoowo warngooji e innde warkoyeeɓe ɓe mbaawaa heɓde ndeenka sariya. So en tuugniima e Season 1, njuuteendi yaajndi e episoduuji tuugiiɗi e kewuuji nguurndam goonga, ndokki yiyooɓe ɓee katarsis ɓurɗo doole. Darndeeji ballitooji ceertuɗi ɗi jikkuuji mawɗi ɗii mbaɗi ɗii ɓeydii eɓɓoore ndee, e laawol ñaawde bonɓe ɓee, ina weltina yiɗde renndo ngoo e nuunɗal renndo. E hollirde mesaas "nafooje moƴƴe e bonannde" e mbaadi mbayliigu, diɗɗal ngal jokki e nafoore diɗɗal Koree-style, heɓde peak buzz.

31. Sukaaɓe dow puɗi (2009)

Ndee ɗoo yiɗde toownde, ko fayti e giɗli hakkunde suka debbo janngoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde e ronooɓe galle alɗuɓe, waɗii ƴaañorgal mawngal e nder Aasi fof. Nguurndam maggal ɓuuɓɗam e sensibilité komik asliijo oo, keɓaama no moƴƴi, ɓeydi weltaare yiytere. Ardiiɓe fijooɓe ɓee ɓeydii hoodere, kadi fijirde ndee jibinii konnguɗi keewɗi ɗi limotaako e dille maantiniiɗe, ɗum addani ɓe waylude pinal yimɓe. Setting maggal fantastik e visuals trendy sosi foormula jaalɗuɗo ngam genre high-teen, holliroowo ƴaañorgal K-drama e nder luumo winndereejo e ardaade mbaydi Hallyu.

Nokku 30ɓo: Laamu (2019)

Ndeeɗoo fijirde sirlu, nde waɗi ko e laamu Joseon, ina hollita ñawu zombie e hare laamu nde gartugol laamɗo maayɗo ummini. Nde hawritii e nate koreeji e geɗe fannuuji hirnaange, nde jibini feere "K-Zombie" winndereere. Annduɓe mbiyi ina ñiŋa no feewi luural renndoyankeewal, tawa ina waɗa heen miijo aadee ngo heege woni e hakkunde daartol ngol. Ko Netflix woni seppo asliijo Koree gadano, ngool gollal keeringal e peewal, e nate mum kaawniiɗe e mbaydi mum teskinndi, hollitii mbaawka winndereyankaagal e loowdi Koree.

Nokku 29ɓo : Ɓiɗɗo gorko ɓurɗo famɗude e galle Chaebol (2022)

Ndee ɗoo daartol biro fantasy ina rewi e binndoowo galle chaebol garoowo e nguurndam ko ɓiɗɗo gorko tokooso. Nde hawritii e hakkille kewuuji teeŋtuɗi e nder daartol Koree hannde e hannde e njuɓɓudi gollorɗe, rokka yiyooɓe ɓee weltaare hakkille e wellitaare lomto. Golle mawɗe ɗe ardiiɓe fijooɓe ɓee mbaɗata ɗee ina ɓeyda teddungal e daartol ngol, hareeji e mbayliigaaji caɗtuɗi ina mbaɗa heen humpito luggiɗngo. Drama oo ina yuurnitoo no feewi loowdi kapitaalis e yiɗde aadee, ina heɓa ƴeewte keewɗe e juuɗe ƴeewooɓe e heɗotooɓe, ina heɓa kadi ƴeewndo ɓurngo toowde e kala lowre nde wonaa leydi.

Nokku 28ɓo : Doktoor jiɗɗo, jannginoowo Kim 3 (2023)

E yaajtinde aduna opitaal Dol Dam ngam naatde e nokku ɗo mboros oo woni ɗoo, diraama oo ina ɓeydoo hollirde ko woni ngoƴa goonga e senngo njillu e nder fannu safaara. Golle ekipaaji tiiɗɗe e ardorde mawnde ƴellitiinde e nder yontaaji ɗii, ina luggiɗi e yiyooɓe. Koolol ngol holliri neɗɗaagu e hare ngam reende ndimaagu nguurndam e nder musibbaaji, haa teeŋti noon, ina hollita mbaydi daartol safaara. Ndee ɗoo peewnugol timmungol no feewi ina hollita mbaawka mum e nder seppooji baɗɗi faayiida, ina waɗa kadi mbaydi teskinndi wonande diraamaaji karallaagal gonɗi e neɗɗaagal.

27th: Jippaade e dow maa (2019)

Oo filmo ina hollita giɗli sirlu mawɗo hakkunde ronooɓe chaebol gonɗo e leydi Koree worgo caggal aksidaa paragliding e ofisee Koree worgo. E hawrude e nokkuuji fanniyankooɓe e komediiji njimri e ngonkaaji keertiiɗi feccere duunde Koree, filmo oo heɓi nafoore winndereere. Ceerndagol maggol tiiɗngol hakkunde nguurndam Koree worgo e Koree fuɗnaange, tawi kadi ina hollita no feewi giɗli winndereyankooji e jokkondiral ɓerɗe, addani maggal weltaare mawnde. Ardorde softunde e kemikal keeringal hakkunde ardiiɓe fiyooɓe ɓee addani dogdu juutndu e nder laylayti OTT winndereeji, kolliri kadi ɓure e eeraango K-drama e nder fannu njimri.

Nokku 26ɓo : Kalaas Itaewon (2020)

Filma oo, e nder laabi Itaewon, ina hollita e mbaadi kesiri murto sukaaɓe rennduɓe e tiiɗnaare e cuusal e nder aduna mo alaa nuunɗal. Waylude maggal e tiitoonde kiiɗnde « revenance » e daartol teskinngol e mawnugol sukaaɓe, dañii ballal mawngal e sukaaɓe. Jikkuuji tiiɗɗi filmo oo e hare jom suudu mum ngam tabitinde miijooji mum, rokkii yiyooɓe ɓee katarsis ɓuuɓɗo. Filma oo, adduɗo daartol doole webtoon oo e nguurndam e nate teskinɗe, dañii jaabawuuli puccitɗi e nder luumo aduna oo, kadi ko peewnugol ngol yimɓe fof njiɗi, ngol waɗiraa no moƴƴi.

Nokku 25ɓo : Ɗaɗi jeegom (2015)

Ndee ɗoo daartol daartol epik ina hollita yiɗdeeji e hareeji yimɓe njeegomo ngam sosde laamu Joseon, ina manti daartol tiiɗngol e tolno ɓurɗo mawnude. E ruttaade e kuule dille daartol gaadanteeje, ina hollita jikkuuji tati e golle teskinɗe, ina ɓeyda njiimaandi fannu oo. Yiylaade maggal e filosof e luural hakkunde sifaa laamu e sabaabu nuunɗuɗo, addani maggal weltaare mawnde. Golle tiiɗɗe ɗe fiyooɓe ardiiɓe ɓee mbaɗi e ardorde laaɓtunde, njokkii e yeewtere ndee e nder 50 episod, ɗum waɗi ɗum ko golle maantiniiɗe, baɗɗe faayiida no feewi, ɗe nganndu-ɗaa ko ɗe teskinɗe e nder dingiral daartol toowngal.

Nokku 24ɓo : Ladde sirlu (2017)

Ko ɗum daartol wiɗto nder leydi, ko fayti e ñaawoowo mo alaa ko woni e mum, e detektoreeɓe ɓernde welnde, gollondirooɓe ngam udditde goonga ko fayti e fenaande nder ñaawoore ndee. So tawii alaa ko wayli e mbaydi mbaylaandi, binndol peewniraangol no feewi e ardorde reentaare ina rokka jikku ɓuuɓɗo, ina ɓuuɓna leydi kesiri e nder fannu oo. Kewuuji gonɗi e mbaydiiji keewɗi e mbaydiiji daartol ina ndokka yiyooɓe ɓee wellitaare hakkillaaji tawa ina njokki e rokkude heen konngol renndoyankeewol teeŋtungol ko fayti e nuunɗal e njulaagu. Jaɓɓaama no golle maantiniiɗe toownooje tolnooji dingiral koreeji, dingiral ngal heɓi njeenaari e kewuuji keewɗi njeenaaje.

Nokku 23ɓo : Mr Naange (2018)

Oo filmo ina hollita daartol suka jahroowo e duuɓi 18 jahroowo e duuɓi 18, jahroowo e duuɓi 18, gardinooɗo Joseon, o woni soldaat Ameriknaajo. Filma oo waɗiraa ko e mbaydi mbaylaandi e nder laamu Joseon, filmo oo ina hollita sadakeeji tedduɗi ɗi konuuli gooŋɗinɗi ɗi ngalaa inɗe mbaɗi, rewrude e nate mawɗe e mbaadi jimɗi. Annduɓe mbiyi filmo oo ina hawra e geɗe daartol e jikkuuji fenaande, ina siftina yiɗde leydi e giɗli mettuɗi. Ardorde sinemaa filmo oo e golle maantiniiɗe ina toowna sifaa filmo oo. E udditde annoore hesere e daartol yejjittaangol, ina ɓuuɓna no feewi e yiyooɓe, ina sosa mbaydi yiytere, acciri heen miijo duumotooɗo.

Nokku 22ɓo : Lewru ina jaɓɓoo Naange (2012)

Ndee ɗoo daartol daartol njimri (fantasy romance) holliroowo giɗli mettuɗi hakkunde laamɗo Joseon Dynasty fictitiijo e shaman, wonti ko huunde teskinnde, ɓurnde 40% e limtooji yiyooɓe. Yiyngooji maggal kaawniiɗi e hollirde no moƴƴi batte bonɗe ɗe jikkuuji ɗii mbaɗi, ina njiyloo no feewi e yimɓe ɓee. Golle teskinɗe ɗe ardiiɓe fijirde ndee mbaɗi, sukaaɓe e mawɓe fof, njibinii hakkillaaji, kadi daartol ngol ina firta no feewi jimɗi deftere asliire ndee, e nder daartol teskinngol. Giɗli laaɓtuɗi ɓuuɓɗi e nder njiimaandi laamɗo ina njiyloo e nder yontaaji kala, ina tabitina ɗum e yeru keeriiɗo e nafoore yaajnde e nder fannu daartol fusion.

Nokku 21ɓo : Galle asamaan (2018)

Ndeeɗoo fijirde ɓaleere ina hollita no feewi yiɗde e naafigaagal jibnaaɓe yiɗɓe jaŋde sukaaɓe mum en e nder galleeji keewɗi ɗo 0,1% e alɗuɓe Koree worgo ɓuri heewde. E yeewtude caɗeele aduna goonga e jeyngol jaŋde naatgol kolees e nder mbaadi teskinndi, filmo oo waɗii buzz mawɗo e resonance renndo e kala episod. Golle mawɗe ɗe ardiiɓe fiyooɓe ɓee mbaɗi ɗee ina njiyloo no feewi nguurndam ndernderiwal fiyooɓe ɓee, ina ɓeyda weltaare filmo oo. E ñiŋde no feewi les reedu niɓɓiɗndu e nder luumo jaŋde keeriinde tawa e sahaa gooto ina yuurnitoo yiɗdeeji aadee teskinɗi, filmo oo dañii nafoore mawnde e nder kaalis e njeenaari ƴeewooɓe.

Nokku 20ɓo: Jaagorɗo am (2018)

Ndee ɗoo daartol aadee ina hollita yahdu banndiraaɓe tato hakkundeeji e debbo gooto, ina kaɓa e muñal teddungal nguurndam, nde ɓe keɓata cellal e hakkunde maɓɓe. So tawii o rewraani e daartol teskinngol, filmo oo ina hollita no feewi nguurndam ñalnde kala caɗtuɗam e jokkondiral maɓɓe ɓuuɓngal, ina rokka yiyooɓe ɓee weltaare luggiɗnde. Tuugnaade e yiɗde luggiɗnde e faamde jikkuuji ɗii, filmo oo ina heɓa luggiɗgol daartol e softinaare yiytere. Ina ummina maanaa nguurndam goonga, hay so tawii noon caggal nde ɗum joofi, ina heddii e wonde daartol waylowaylo nguurndam heewɓe, ina rokka neɗɗaagu cuusal e miijooji luggiɗɗi.

19. Pijirlooji kalmaaji (2021)

Filma oo ina haala daartol tawtoraaɓe e pijirlooji nguurndam sirlu e poolgu njeenaari, ina ndartina nguurndam mum en ngam wontude ƴaañoowo timmuɗo. E jokkondirde e kawral ngal alaa ɗo haaɗi e sifaa aadee marginalisé renndo kapitaaliste e nate nannduɗe e taali e daartol bonngol, ɗum waɗii senngooji winndereeji. Annduɓe mbiyi ko ɗum woni K-content gadano yettaade #1 e Netflix e winndere ndee kala, wayli laawol pinal pop winndere ndee kala. Naamne maggal tiiɗɗe ko faati e sifaa aadee e mise-en-scène keeriiɗo, njibinii ƴeewooɓe e heɗtiiɓe, toowni darnde dingiral koreeji e nder luumo aduna.

Nokku 18ɓo : Waktuuji ladde (2002)

Ndeeɗoo daartol mawngol ina hollita nguurndam ɓuuɓɗam Kim Du-han, neɗɗo gonɗo e nguurndam mum, gila e jamaanu koloñaal Japon haa e fuɗɗoode laamu Koree. Nate ɗee, hawruɗe e golle maantiniiɗe e wiɗtooji daartol, ina wiyee keɓii ƴeewndorɗe ɓurɗe 50% nde ɗe njalti e weeyo, ɗe mbaɗii ƴaañorgal e nder leydi ndii kala. Ardorde cuusal, hollirnde nuunɗal e yiɗde jikkuuji wuurɓe e jamaanu jiiɓru, dañii ballal mawngal e yiyooɓe worɓe. Ko golle maantiniiɗe, ɗe njiylotoo ko nostalji wonande yiyooɓe mawɓe e wellitaare diineeji wonande sukaaɓe, kollitooje pinndinoore eeraango yimɓe heewɓe wonande dille daartol.

17. Awokaa keewɗo haawniinde Woo sukaaɓe-woo (2022)

Ndee ɗoo daartol welnde ɓernde ina hollita yahdu awokaa rookie jogiiɗo hakkille jom hakkille e rafi mbaydi autism (ASD) nde o safrata ñaawirɗe e mawnude. Jaɓɓungal gonngal e yeewtere ndee ngam haɓaade njiyaagu e yiylaade aduna oo e nder yi’annde mum keeriinde, ina luggiɗi e yiyooɓe. Hiisaaji ina kollita wonde daartol ngol ina ummini anniyaaji renndo e ŋakkeende, ina hollita doole daartol welngol e cellungol. Hollirde fijoowo mawɗo oo mo alaa ko bonnata e jikku oo e njuɓɓudi softundi, dañii jaabawuuli puccitɗi e nder luumo aduna oo, sosde mbaydi kesiri ngam sellinde diraamaaji e jaɓɓaade yimɓe winndere ndee kala.

Nokku 16ɓo : Jardiin sirlu (2010)

Ndeeɗoo romance fantasy ina tuugnii e debbo stuntwoman mo koyɗol mum woni gardiiɗo karallaagal konu e chaebol jibinannde tataɓere mo ruuhuuji mum mbayletee. Winndiyanke biyeteeɗo Kim Eun-sook, kaaldigal mum teskinngal e ardorde mum softunde, waɗii ƴaañorgal e nder leydi ndii kala nde yalti e weeyo, haa yettii ɗo haaɗi e komediiji njimri. Filma oo ina manti sabu mum hollirde ko ina wona 100 000 neɗɗo, kono ina muusi, ko wayi no yahdu paamondiral hakkunde gorko e debbo rewrude e mbaydi maɓɓe mbayliigu ruuhu. Nde jibinii konnguɗi teskinɗi e dille teskinɗe ɗe limotaako, nde waɗi batte keewɗe e pinal pop, tawi noon kemikal (chemistry) mo alaa ko bonnata hakkunde ardiiɓe fiyooɓe ɓee, ina ɓuuɓna yimɓe, ina addana filmo oo heɓde nafoore mawnde.

Nokku 15ɓo : Golle (2016)

Ndeeɗoo melodrama fantasy ina hollita nguurndam keewɗam hakkunde goblin yiɗde joofnude nguurndam mum maayɗam, suka debbo potnooɗo maayde, e ƴattoowo ɓuuɓɗo mo amnesia. Ina yuurnitoo tiitooɗe filosofi nguurndam e maayde, hoddiro, e jibinannde rewrude e nate belɗe e kaaldigal lyrical, heɓde buzz fenomenal. Annduɓe mbiyi ko nanondiral hakkunde miijo binndol ngol e njuɓɓudi senngo gardo oo ina hollita goonga ko woni e naalankaagal sinemaa. Ko wonaa Koree, nde remii fandom keeriiɗo e nder luumo winndereejo, nde toowni tolno dille fanniyankooɓe koreeji haa yettii tolno aduna, nde waɗi ɗum ko huunde maantiniinde.

Nokku 14ɓo: Giɗli am gila e hoodere (2013)

Ndeeɗoo daartol ina hollita giɗli kaawis hakkunde Do Min-joon, koɗo leydi ndii, jippinooɗo e Leydi ko ina wona duuɓi 400 jooni, e hoodere mawnde Cheon Song-yi. Hawrude e tiitoonde fantasy aliens e setting industry entertainment goonga, ina rokka weltaare hesere e sahaaji belɗi ɓerɗe. Hollirde ardiiɓe fijirde nde alaa ko nanndi e mum en e jikkuuji mum en, ina moofti hakkillaaji e kala episod, ina addana ɗum en ɓuuɓde no feewi e nder Aasi. Binndol softungol e ardorde captivating toowni sifaa genre oo, kadi drama oo ina yaaji no feewi e golle wakilaare hollirnde no feewi mbaawka winndereyankaagal K-drama fantasy romantic.

Nokku 13ɓo : Jaaynde leydi (1980)

E nder duuɓi 22, nde waɗii limre ɓurnde juutde e daartol ladde, nde nanngi ko woni nguurndam Koree e nuunɗal ngal ustataako. Hollirde maggal hoyre mum kono welnde e mbaydi wuro ngoo e giɗli galleeji majjuɗi e nder urbanisaasiyoŋ jaawɗo, addani ɗum weltaare ngenndiire. Annduɓe mbiyi ɗum umminii yiyooɓe ɓee nafoore renndo e ndimaagu aadee rewrude e weltaare e mette hoɗdiiɓe ordinateeruuji. Nde wonnoo kadi ko duɗal fijirde, nde yaltini fijirde toownde nde limotaako. So en njuurniima daartol teskinngol, nde heddii ko e mbaydi teskinndi, ina hollita jamaanu, ina ɓamtoo miijooji koreeji.

Nokku 12ɓo : Gite fajiri (1991)

Ndeeɗoo daartol, e nder yontaaji mettuɗi laamu koloñaal Japon e wolde Koree, ina hollita nguurndam e giɗli mettuɗi worɓe e rewɓe tato. Ko ɗum hiisetee ko drama Koree gadano holliroowo nokkuuji caggal leydi e bidsee peewnugol mawɗo, udditoowo jamaanu dramaaji blockbuster. Hollirde maggal goonga e mettunde mettere neɗɗo ɓuuɓnde e musiiba daartol, hulɓinii no feewi, diwtii yiyooɓe. Koolondiral e ardorde laaɓtunde, tuugniinde e daartol asliwol tiiɗngol, toownii nafoore naalankaagal dingiral ngal, ngal heddii ko e dingiral teskinngal wonande dingiral jamaanu e jamaanu.

Nokku 11ɓo : Banndiraaɓe jeegom (1998)

E nder yontaaji caɗtuɗi e kitaale 1960, daartol ngol ina hollita yahdu tiiɗndu, kono ina weltina ɓernde, yumma gooto ina reena sukaaɓe njeegomo. Annduɓe mbiyi ko goonga, nde artiri nguurndam baasal, tee ina weltina ɓerɗe yimɓe heewɓe e oon sahaa, ina addana yimɓe yontaaji kala gonɗi. E nder eeraango mum winndereyankeewo giɗli yumma e muñal tiiɗngal, nde rokki daartol ngol sahaa mum alaa, ngol diwtata. So wonaa tuugnaade e peeje ƴattooje, daartol ngol tuugnii ko e nate tokoose, ñalnde kala ngam heɓde tolnooji toowɗi e yiyooɓe, ruttaade e jikkuuji nostalji e ko ɓenni e nafoore ɓesngu, dañde jokkondire jamaanu tiiɗɗe.

Nokku 10ɓo : Lewru Seoul (1994)

Ndee ɗoo deftere ina hollita no feewi yiɗdeeji, mette, e weltaare e sunaare sukaaɓe yahooɓe Seoul. Faandaare maggal tiiɗnde ina nanngi nguurndam jikkuuji koyɗi e yah-ngartaa dow, gonɗi e nder wuro ɓuuɓngo caggal wuro ɓuuɓngo. Woɗɗaani epik jaambaaro tippudi, ina hollita nguurndam yimɓe heewɓe, tee ina tiiɗi, ina daña yurmeende renndo yaajnde. Golle mawɗe ɗe fiyooɓe ardiiɓe ɓee mbaɗata ina ɓeyda goonga e nder dingiral hee, ina kollita laawol feewde e epikuuji wuro ngoo e ɓamtude sifaa dingiral koreeji. Ndeeɗoo deftere ina nanngi goonga laaɓtuɗo e jamaanu mum.

9. Gonɗi mboddi (1996)

Ko ɗum daartol daartol teskinngol, holliroowo no feewi daartol Joseon gila e sosngo mum haa e ƴeeŋtugol laamɗo Sejong e jappeere laamu, tawi ina taarii Yi Bang-won. Annduɓe mbiyi ko nde ardii ƴaañgal daartol daartol, nde yuurnitoo no feewi hare yurmeende ngam heɓde laamu e mettere aadee nde nde jibini. Golle doolnuɗe ɗe ardiiɓe ɓee mbaɗi e daartol tiiɗngol, ballitoowol wiɗtooji daartol laaɓtuɗi, kollirii tolno timmuɗo haa timmi haa ɗum inniraa yeru deftere janngirnde e daartol daartol. E ardorde mum cuusal, nde nanngiri yimɓe e nder yontaaji, nde holliri nafoore mawnde e fannu epik oo, nde maantiniri pinndi e nder daartol daartol daartol.

Nokku 8ɓo : Dae Jang Geum (2003)

Ndeeɗoo daartol teskinngol e nder leydi ndii, ina siftina laawol Jang Geum, jibinaaɗo e nder suudu leslesru, haa o dañi nafoore e wonde cukko ñaawirdu e cafroowo ñaawirdu. Koolondiral maggal keeringal e ñaamdu aadaaji Koree e karallaagal safaara, yantude e daartol gonngol e foolde caɗeele, ina ɓuuɓna yimɓe winndere ndee kala. E nder ko ina tolnoo e 90 leydi, diraama oo ina anndaa no feewi sabu darnde mum pinal mawnde, ina yaaji no feewi e jotondiral Wave Koree. Feere maggal tiiɗnde e ardorde maggal toownii mbaadiiji daartol, kadi ko ɗum huunde adunaare nde ina hollira sifaa koreeji, nde heddii ko e mbaydi teskinndi e lefol e nder fannu K-drama, naftoraade njilluuji ɗi ngalaa sahaa.

Nokku 7ɓo: Miɗo yaafnoo, miɗo yiɗi ma (2004)

Ndeeɗoo melodrama lyrical ina hollita fenaande tiiɗnde e giɗli teskinɗi e gorko mo ƴettaa, caggal ɗuum woppitaa. Nde jibini "sindrom So Ji-sub" nde jibini yiɗɓe ɓe limotaako. Annduɓe mbiyi wonde filmo oo, e nate mum teskinɗe e teskuyaaji mum teskinɗi, addi ko maande luggiɗnde e ɓerɗe yiyooɓe. Winndiyanke Lee Kyung-hee, sifaa raw kono laaɓɗo, hollirii pinndinooje fannu melodrama, e nder dille e diidi ciftorteeɗi ɗi limotaako, ina heddii e wonde golle maantiniiɗe ɗe njuumtaani, wonti deftere melodrama laaɓtunde.

Nokku 6ɓo : Heo Jun (1999)

Ndeeɗoo daartol daartol holliroowo nguurndam ɓuuɓɗam cafroowo laamu Joseon biyeteeɗo Heo Jun heɓiino ƴeewndo mawngo ko ina tolnoo e 60%, ko ɗum huunde nde leydi ndii fof weltii. Pellital e neɗɗaagal jikku oo, nde o fooli keeri ngonka renndo makko, o wonti doktoor goonga, addani mo ballal ngenndiwal e teddineede. E hawrude e ganndal safaara e daartol lollungol, diraama oo ina weltina, ina janngina e sahaa gooto. Golle goongaaje ardinooɓe ɓee e binndol tiiɗngol, ngaddi yonta kaŋŋe wonande dingiral daartol, e ruuhu mo alaa ɗo haaɗi ngam foolde caɗeele, wonti ko huunde nde alaa ɗo haaɗi, nde weltiniri jamaanu.

Nokku 5ɓo : Taejo Wang Geon (2000)

Ndee ɗoo daartol daartol epic ina tuugnii e nguurndam Wang Geon, sosɗo laamu Goryeo, e yahdu mum ngam hawrude e Laamlaamuuji tati Koree. E nder 200 episod, daartol ngol ina luggiɗi e hareeji jaambaarooji ɗii e hareeji aadee ɗi ɓe njiylotoo ɗii, ɗum addani ɗum weltaare mawnde. Annduɓe mbiyi karisma jikkuuji luulndiiɗi ɗii ɓeydii jokkere enɗam haa arti noon e crescendo. Wiɗtooji laaɓtuɗi e dille hareeji ɓuuɓɗi ɗii toownii tolno daartol daartol, e daartol nuunɗal e janfa, jibinaaɗo e mbaydi daartol, ina rokka miijo daartol luggiɗngo e jikkuuji kulɓiniiɗi.

Nokku 4ɓo : Signal (2016)

Ndeeɗoo daartol wiɗto ina rewi e detektoreeɓe nde ɓe njuɓɓinta caɗeele coofɗe e huutoraade maandeeji ummoriiɗi e ko ɓenni. Nate maggal peewnaaɗe e laaɓal, ɗe mbaylaaki e mbaydi teskinndi e nder lowre weeyo-waktu jokkondirnde e walkie-talkies, addani nde ƴeewte keewɗe ngam taƴde leydi kesiri e nder fannu oo. E tuugnaade e geɗe baɗɗe faayiida, ina adda naamne teeŋtuɗe jowitiiɗe e nuunɗal ñaawoore kam e darnde laamu renndo. Ko adii fof e ko yaawi ina ɓeyda njuumri, e nate mum dillooje e rewrude e goonga yaajɗo, ɓooyɗo, ina addana ɗum yeru deftere janngirnde e daartol dille baɗaaɗe no moƴƴi e sahaa ciftinoowo e nder daartol dille fannuuji.

Nokku tataɓo : Daɗndo (2019)

Ndee ɗoo daartol aadee ina hollita daartol debbo mo ŋakkiraa sahaa e gorko mo werlata sahaaji mum cemmbinɗi, wuura tawa limtaaka. Twist hulɓiniingo e feccere sakkitiinde ndee ina yaaji, ina addana en naamne luggiɗe ko fayti e nguurndam, e mawngu, e siftorde. Ko ɓuri heewde e golle ɗee ngaddi gonɗi e miijooji e nder yontaaji. Binndol e ardorde laaɓtunde, siftorde en teddungal nguurndam ñalnde kala, dañii yettoore ƴeewooɓe ko "drama nguurndam". Nde hollitii pinal luggiɗngal daartol e timmal naalankaagal ngal diraamaaji koreeji mbaawi heɓde, acci heen miijo duumotooɗo.

Nokku ɗiɗaɓo: Hoodere e nder ɓernde am (1997)

Ndeeɗoo daartol, holliroowo nafoore diisneteeɗo e giɗli mum teskinɗi e hoodere toownde, udditi jamaanu kaŋŋe daartol mbaylaandi e kitaale 1990. Ina sikkaa ko kañum ummini feere Ahn Jae-wook e lelnude sosiyetee ngam yaltinde dille koreeji e Wave koreeji. Daartol Cinderella ɓooyngol, hawrude e jimɗi softuɗi e nate teskinɗe, ɓeydii lollude ɗum. Dingiral gadanal ngal, eɓɓaande konsiir, ina heddii e dingiral ɓurngal siftoreede e daartol dingiral. Hollirde maggal laaɓtunde e diwtunde e koyɗi sukaaɓe e giɗli mum, addani ɗum ballal mawngal e nder Aasi fof, waɗti ɗum hit maande e monumndaaji.

1. Waktu (1995)

Ndeeɗoo daartol, e nder daartol Koree hannde ngol, ina hollita no feewi mette jamaanu rewrude e baasal sehilaaɓe tato. Jaɓɓungal maggal kuuɓtodinngal e dillere demokaraasi Gwangju ñalnde 18 lewru nduu, jibinii jiiɓru mawndu e nder renndo, heɓi kadi tolnooji yiyooɓe ɓurɗi heewde, ɗum addani ɗum innde "The Return of the Home Clock". Binndol Song Ji-na ngol laaɓtungol e gardotooɗo Kim Jong-hak ina njetta sabu mum ɓurde dingiral tan e hollirde yiɗde naalankaagal laaɓtunde. E nder humpito mum luggiɗngo e yurmeende laamu e nafoore sehilaagal, nde wonti ko daartol teskinngol e teskinngol ngol maayataa, ngol wayli mbaadi daartol koreeji.

 

En njiytii 100 golle maantiniiɗe ɗe mbeltinii daartol drama koreeji. Ɗee golle cuɓaaɗe keɓataa tan ko ƴeewndorɗe toowɗe ; eɗe ndenndi mbaydi ngootiri : eɗe njiyloo dille renndoyankooje e yontaaji mum en, eɗe njiyloo no feewi e yiyooɓe. Gila e jamaanu kaŋŋe dille daartol e dille mbaylaandi e kitaale 1990, haa e ƴellitaare Wave Koree e kitaale 2000, haa e filmuuji K-genre ɗi hannde ɓuri heewde e luumo OTT winndere ndee, dille Koree ina ƴellitoo sahaa kala.

Kuuɗe mawɗe meeɗaa majjude e sahaa. Hay so sahaaji mbayliima, dingiral mbayliima, nafoore ɗeen golle, jimɗi e miijooji aadee winndereyankooji e sahaaji cifaaɗi e jamaanu men, maa heddo e men haa yontaaji garooji. Eɗen ɗaminii ndee ɗoo deftere teeŋtunde maa addan janngooɓe ɓee fartaŋŋe siftorde golle ɗe ɓe teskini e nguurndam maɓɓe, kadi wonande tafooɓe, maa nde wontu ƴoƴre ngam hoyɗude golle kese garooje.

Copyrights © KPOPSTARS Unauthorized reproduction prohibited

Related Articles

Ranndo haawniingo wakiliijo trot ngenndiijo : kaɓirɗe nguurndam ɗe laamɗo yimooɓe hannde oo acci

Ranndo haawniingo wakiliijo trot ngenndiijo : kaɓirɗe nguurndam ɗe laamɗo yimooɓe hannde oo acci

Ñalnde 10 mars 2026, yahdu epic laamɗo jooni oo maa joof e finaaluuji. Kono caggal weltaare renndo ngoo, naamnal teskinngal ina heddii : hol ko waɗi laamɓe hannde ɓee, waɗooɓe golle mum en e dingiral hee, ina njiɗi innde teeŋtunde wakiliijo ngenndi ?

Nde Park Shin-hye woppi cute mum, limtooji yiyooɓe ɓeydiima no feewi. Sammo Hung ko estetikaaji ɓuuɓɗi

Nde Park Shin-hye woppi cute mum, limtooji yiyooɓe ɓeydiima no feewi. Sammo Hung ko estetikaaji ɓuuɓɗi

Drama tvN mo ñalnde aset 16 lewru nduu, mo Park Sun-ho ardii, mo Na Ji-hyun winndi, mo Studio Dragon e Celltrion Entertainment peewni, arii e udditgol mum ñalnde 8 ndee e yeewtere mum 16ɓiire. E nder cakkital ndeeɗoo nafoore kaalis, nde taƴi limre mum e taƴde limre yiyooɓe dijital ɗiɗi e nder yontereeji tati cakkitiiɗi ɗii, ko fiyoowo filmo biyeteeɗo Park Shin-hye, suɓiiɗo bonnude.

Pewnugol Ha Jung-woo e Im Soo-jung joom suudu mum vs

Pewnugol Ha Jung-woo e Im Soo-jung joom suudu mum vs

Ñalnde jamma 14 marse, pijirlooji ɗiɗi teskinɗi, ceertuɗi no feewi, maa njiylo koye mum en e nder suudu pijirlooji. No neɗɗo waawirta wonde joom suudu to Koree, ko Im Pil-seong ardii ɗum, ko Oh Han-ki winndi, ko Studio Dragon peewni ɗum, ko suudu Mindmark 329 feewni, e Doktoor Shin mo TV CHOSUN, ko Phoebe winndi, ko Im Seong-han ardii ɗum, ko Lee S.

Miss Trot 4 Finals Bracket timminii: Mbele feere njuɓɓudi njuɓɓudi, tawa alaa karallaagal, ina wayla njuɓɓudi ndii?

Miss Trot 4 Finals Bracket timminii: Mbele feere njuɓɓudi njuɓɓudi, tawa alaa karallaagal, ina wayla njuɓɓudi ndii?

TOP 5 e Miss Trot 4, Heo Chan-mi, Lee So-na, Hong Seong-yoon, Yoon Tae-hwa, e Gil Ryeo-won, tabitinaaɗi caggal hakkunde jamma ñalnde 27, ina kollita hare hakkillaaji timmunde feewde e finaal, ko ɓuri pottital karallaagal koyngal. Waɗi ndeeɗoo njeñtudi maantinnde ko e waylooji anniyaaji ɗi kanndidaaji toowɗi ɗii kolliri ɗii e yuɓɓinde njuɓɓudi kawgel ngel.

Kuule ngam yahde to 5 ɓurɗe mawnude tuugnaade e dokke ummoriiɗe e semifinaal Miss Trot 4 D1

Kuule ngam yahde to 5 ɓurɗe mawnude tuugnaade e dokke ummoriiɗe e semifinaal Miss Trot 4 D1

Miss Trot 4 mo TV CHOSUN waɗi oo, ɓurii 166 neɗɗo yiyde ɗum, ɗum addani ɗum yahde semi-finaal mo yimɓe fof njiɗi. Ooɗoo sahaa ɓeydii jiiɓru e bayyinde system TOP 5 ɓurɗo tiiɗde e kala series haa hannde. Hol joy cakkitiiɗi ɗii ngam heɓde tikket yahde finaaluuji ɗii ? Huutoraade dokke e mbaadiiji woote ummoraade e yontaaji ɓennuɗi, min ƴeewtindiima sarɗiiji jibinannde laamɗo trot keso.

Njuɓɓudi Mr. Trot ndi alaa ko nanndi e mum, ina yaaji e ƴeewndorɗe koyɗe ngam sosde masiŋ peewnoowo koode

Njuɓɓudi Mr. Trot ndi alaa ko nanndi e mum, ina yaaji e ƴeewndorɗe koyɗe ngam sosde masiŋ peewnoowo koode

Sereeji Mr. Trot ɗi TV Chosun waɗi ɗii, ko ɓuri heewde e mum en ko eɓɓoore audition tan; ko huunde pinal mawnde jibinnde mbaydi jamaanu, hono Lim Young-woong, e nder renndo Koree. So tawii ko Miss Trot woni piilaaɗo udditoowo damal luural ngal, Mr. Trot ina ƴeewtee wonde ko kañum timmini ɗum e yaajtinde luural ngal e sosde ekosistem faggudu mawɗo.

Jillondiral eɓɓoore dinner toownde e nguurndam bonɗam, kaɓirgal laamɗo yimooɓe hannde

Jillondiral eɓɓoore dinner toownde e nguurndam bonɗam, kaɓirgal laamɗo yimooɓe hannde

"King of Current Singers" mo MBN yani e mooɓre auditions gaadanteeje ɗe njiylotonoo ko rookies ɓe nganndaaka, diwti dingiral jimɗi trot e yeewtere sakkitiinde hakkunde yimooɓe karallaagal ƴettuɓe badgeeji mum en darnde, ɓe ndartoo hakkunde maɓɓe. Doole marque oo goonga ina yaaji e toɓɓe yiyooɓe tan, tee ina selli e yaajde mum e nder winndere ndee rewrude e kawgel Koree-Japon e nafoore mawnde e kaalis mum e nder konsiiruuji mum njilluuji nder leydi ndii kala.

Miss Trot, eɓɓaande duuɓi jeeɗiɗi, ɓurii dingiral rookie, mahi laamu K-Trot

Miss Trot, eɓɓaande duuɓi jeeɗiɗi, ɓurii dingiral rookie, mahi laamu K-Trot

Daartol jimɗi Koree lolluɗi ina feccii e yontaaji ɗiɗi : hade e caggal feeñde Miss Trot mo TV Chosun. Sereeji Miss Trot, puɗɗiiɗi e hitaande 2019, ƴettii trot gila e fannu niche haa e pinal pinal mawngal. E ƴellitaade e kala sahaa, nde ɓurti tan ko audition ngam wontude industry mawɗo.

entertainment 연예

스포츠

Movie 영화

TV드라마

Taariika 100 K-Drama ɓurɗo moƴƴude mo ɓurti genre, wonti Art : TV : KPOPSTARS